Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Veliki prezimenik Šibensko-kninske županije (6)
Šibenski srednji sloj kroz povijest: Nisu plemići, a nisu ni težaci, zvali su ih gospoda
‘Veliki prezimenik Šibensko-kninske županije’ autora Ive Jakovljevića, objavljen u studenome 2024. godine, prvo je sveobuhvatno onomastičko i demografsko djelo posvećeno prezimenima na području cijele županije. Kroz detaljnu analizu povijesnih korijena prezimena, migracijskih kretanja i populacijskih promjena, autor vješto rekonstruira razvoj prezimenskog mozaika, od najranijih šibenskih prezimena iz 13. stoljeća, pa sve do njihove suvremene distribucije prema popisu stanovništva iz 2021. i najnovijim demografskim podacima iz 2023. godine.
Nakon prikaza prezimena šibenskoga plemstva od 14. do 19. stoljeća u prethodnom nastavku ovog serijala, danas nastavljamo sa gospodom i svim posebnostima tog ondašnjeg srednjeg sloja u gradu.
Nisu plemići, a nisu ni težaci
Gospodom se u Šibeniku, od 15. do sredine 20. stoljeća, nazivalo sve koji nisu bili plemići niti težaci, nego su bili trgovci, obrtnici, liječnici, ljekarnici, pomorci, kalafati, vojni službenici, učitelji i službenici gradske uprave. Danas bi ih sociolozi nazivali srednjim slojem. Oni su 1687. bili jedna petina stanovništva u Gradu (plemići su bili samo devet posto stanovništva).
Prema istraživanju Kristijana Jurana, na temelju popisa stanovništva u Šibeniku iz 1687. godine (28 godina poslije ubitačne kuge iz 1649.), u skupini šibenskih trgovaca su sljedeća prezimena: Busović, Carista, Cortellini, Dalbena, Donzelli, Dračević, Facenda, Gandini, Garzoni, Kopešić, Mistura, Pandini, Papalina, Pauleti, Protini, Računica, Torisello, Toscani i Vidović. Većina trgovaca doselila je u Šibenik iz kopnenog dijela Venecije, osim domaćih Računice i Vidovića. Njima valja dodati i liječnika Calafatija iz Krete, i kancelara Cauogrossija iz Splita, i geodeta Michiellija iz Ancone, i kirurga Pinija, i pomoračka prezimena: Jarebica, Mažuran, Škarpon, Venetian i Čingrija.
Tom skupu gospode, koji su činili 20 posto gradskog stanovništva, valja pribrojiti i vojne časnike, kojih je bilo blizu 200 i koji su činili gotovo šest posto gradskog stanovništva. Njihova su prezimena: Bettini, Remondi, Fenzi, Galli, Pinci, Tudorović, Ragni, Slinešić, Škugorović itd. Većina su bili došljaci iz šireg venecijanskog zaleđa, a manjina domaći, iz grada i okolice.
U skupini obrtnika, najbrojnijih među gospodom – činili su 15 posto gradske populacije – nižu se sljedeća prezimena: Banovčić (kožar), Capuan i Lučić (zlatari), Carari (slikar), Conti (brijač), Čokić (drvodjelac), Dragazzo, Della Via, Fantulin, Lasanović i Resan (bačvari), Gojanović, Mudrovčić, Ostojić, Pavković i Uroda (kovači), Pinica, Protini i Trčanović (postolari), Trifoni i Žornata (zidari), Jadorov (krojač). Kroničnu oskudicu obrtnika, liječnika i gradskih činovnika, Šibenik je i potkraj 17. stoljeća rješavao pojedinačnim doseljavanjima obrtnika, graditelja, službenika i trgovaca iz mletačke Terraferme i nekoliko talijanskih i dalmatinskih, jadranskih gradova.
Doseljavanje obrtnika, oficira i liječnika nastavilo se i u 18. stoljeću, a istodobno su brojni Dolačani preseljavali u svoja polja i novoformirajuće zaseoke u Zatonu, Raslini, Skradinu i na Srimi.