Hoće li nakon uvođenja eura u Hrvatskoj rasti plaće?

"Primjerice, Slovenija je euro uvela 2007., a od tada do danas bruto plaće u Sloveniji povećale su se za 48 posto, a cijene za 26 posto. Povoljni su pokazatelji i za ostale države članice - u Slovačkoj su od uvođenja eura do danas plaće porasle za 54 posto, a cijene 20 posto, u Estoniji za 74 posto, a cijene 25 posto, a u Latviji za 67 posto, a cijene 10 posto. Euro je posljednja uvela Litva 2015. godine, a od tada do danas bruto plaće u Litvi porasle su za 59 posto, a cijene za 10 posto", isticao je Andrej Plenković kako se može vidjeti na mrežnim stranicama Vlade RH.

Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2022. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 7.522 kune (998 eura), što je 5 posto više nego prethodne godine.

Zanimljivo je da svaki četvrti zaposleni prima plaću od 750 eura ili manje (manje od 5650 kuna), dok svaki treći prima između 750 i 1.000 eura; što čini čak 60 posto ispitanika koji primaju manje od 1.000 eura. Od 1.000 do 1.500 eura prima 28 posto zaposlenih, dok je onih s plaćama preko 1.500 eura (ili 11.300 kuna) malo; svega 12 posto.

Na N1 upitali su analitičare hoće i kad će i u Hrvatskoj rasti životni standard i plaće, kako je to zamislio premijer.

Nema rasta bez reformi

Boris Podobnik, iz Udruge Glas poduzetnika i prodekan za znanost na Zagrebačkoj školi ekonomije i manadžmenta za N1 kaže kako je očekivanje rasta plaća i standarda samo zbog ulaska u eurpodručje nerealno.

"Države koje je premijer Andrej Plenković naveo kao primjer rasta plaća, prije ulaska u europodručje napravile su više reformi kako u gospodarstvu, tako i u pravosuđu, obrazovanju i slično. Također, Hrvatska je ušla u europodručje u vrijeme visoke recesije od 13 posto pa rast plaća od 5 posto i dalje znači da ti je standard pao", kaže Podobnik- Dodaje da možda i bude nekog manjeg rasta paća, ali ne tolikog koliko u zemljama koje su se rapidnije prilagođavale ulasku u europodručje. Napominje da je skeptičan prema brzom uvođenju bilo kakvih reformi s obzirom na to da je vlada "toliko neefikasna da ni poklonjen novac za obnovu nije u stanju potrošiti".

Branimir Perković, ekonomist i urednik rubrike gospodarstva na portalu Index.hr, također kaže, da zbog nedostatka reformi neće doći do rasta plaća. Naglašava kako ni drugim zemljama koje je premijer naveo da im je ulaskom u europodručje rasla plaća i standard, plaća i standard nisu rasli zbog eura, već zbog reformi koje su oni napravili i koje rade, a koje Hrvatska nije u stanju tri desetljeća provesti.

"Rast plaća nema veze s eurom"

I Ljubo Jurčić kaže kako rast plaća nema veze s uvođenjem eura. Podsjetio je na slučaj Grčke koja je par godina nakon uvođenja eura skoro propala i Italije koja je jedna od osnivačica Europske unije i koja je od samog početka u europodručju pa svako malo ucjenjuje Europsku uniju da joj pokrije ogroman deficit kojeg stvara.

Jurčić kaže da Hrvatska ima slabu produktivnost, a da zbog slabe produktivnosti imamo i slab razvoj, a da razvoj nemamo zato što smo tečaj fiksirali za stranu valutu još 1994. godine. Kaže da je jedan od razloga zbog kojih nećemo imati rast plaća i taj što imamo jako slabu proizvodnja koja nam je propala prvo zbog rata i tranzicije, a kasnije i zbog slabog razvoja.

"Zapad je iskoristio razvoj za smanjivanje troškova proizvodnje. Tako je proizvod koji je 1994. godine koštao 7 kuna na Zapadu sad, recimo, košta 5 dok kod nas, zbog slabog razvoja košta 10. I dok je Zapad tu razliku ulagao u rast plaća i daljnji razvoj, mi nismo mogli ni korigirati vrijednost recimo tečajem koje smom vezali za strnu valutu", objašnjava Jurčić. Kaže i kako je produktivnost u Hrvatskoj manja od europskog prosjeka te da je to jedan od razloga zbog kojeg troškovi u Hrvatskoj brže rastu nego u Europi te da zbog toga postajemo još manje konkurentni od Zapada. Dodaje i to da kod nas rastu plaće samo zbog toga što nam nedostaje radnika.

"Poslodavci se boje za vlastitu proizvodnju, pa zbog toga dižu plaće, iako nije došlo do rasta produktivnosti", kaže Jurčić.

Cijeli članak pročitajte ovdje.