Liječnica: 'Novi zakon o oduzimanju vozačkih je neprihvatljiv'

Tim su se pitanjima u emisiji Otvoreno na HRT-u bavili: Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, Marko Ševrović, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, te Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Nataša Ban Toskić kaže da je novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama - donesen bez ikakvog sudjelovanja struke.

"Ovo je zakon koji je pred izglasavanje, on je u svom finišu. On je donesen bez ikakvog sudjelovanja struke, dakle nitko od medicinske struke nije sudjelovao u izradi Zakona. KOHOM prati ovaj zakon od kada se prošloga ljeta iznenada pojavio u e-savjetovanju, tada smo ga detaljno analizirali, diskutirali i s pravnicima i među svim kolegama i zaključili da je on za nas, za liječnike - neprihvatljiv", poručila je Ban Toskić dodavši da je neprihvatljiv za sve liječnike, a ne samo obiteljske liječnike.

Ogromne kazne

"U potpunosti su nas podržali i Hrvatska liječnička komora i Hrvatsko društvo medicine rada", naglasila je Ban Toskić te objasnila što im je sporno.

"Zakon uvodi ogromnu novost u našu svakodnevnu praksu, a to je dužnost svakog liječnika koji je nekog pacijenta pregledao da momentalno, prema svojoj subjektivnoj procjeni, suspendira njegovu vozačku dozvolu. Kriterija nema, mi u ovom trenutku ne znamo što je to privremeno, a što bilo trajno, a o nekim dijagnozama uopće da ne govorimo", ustvrdila je dodavši da su potencijalne kazne za liječnike i pacijente - ogromne.

"Za vozače od 10 do 20 tisuća kuna ili 60 dana zatvora, a za liječnika koji tako ne postupi, a njegov pacijent nakon toga uzrokuje neku nesreću - prekršajna kazna do 10 tisuća kuna i odštetni zahtjevi osiguravajućih kuća za nadoknadu štete koju su isplatili uslijed te prometne nesreće", objasnila je poručivši da su liječnici ovim izmjenama Zakona dovedeni u ogromnu pravnu nesigurnost i sukob interesa s pacijentom, što se kosi s osnovnim postulatima liječničke struke. Objasnila je kako je izgledala dosadašnja praksa.

Mataija: Nas ne zanima niti ćemo znati o kojoj se dijagnozi radi

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija kaže kako se ne može složiti s tvrdnjom da u izradi izmjena Zakona nisu sudjelovali KOHOM ni Hrvatska liječnička komora.

"Dakle 2019., nakon donošenja prošlih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, naš ministar je imenovao jedno povjerenstvo u kojem je kao zamjenik člana bila i gospođa Ban Toskić i sam KOHOM je bio na određenim sastancima, tako da je ovaj prijedlog dosta na tragu toga što je tada dogovoreno", ustvrdio je.

Ban Toskić mu je odgovorila da to nije točno. "Da, došla je pandemija, malo se zastalo s tim. Osnovni razlog zašto smo mi išli u izmjene i dopune zakona nisu bili liječnici, već pojava jedne nove kategorije vozila, a to su električni romobili, električne naprave koje je trebalo ozakoniti i to je bio osnovni razlog", ustvrdio je Mataija.

"Liječnici su i do sada imali obvezu prijavljivati policiji ako je došlo do određene promjene zdravstvenog stanja i vozač je nakon toga obvezan obaviti izvanredni nadzorni pregled. Ovo je samo pojednostavljivanje i ubrzanje tog članka koji sada postoji. Sada vozač ne treba ići na izvanredni liječnički pregled, već će liječnik, hajdemo izbjeći riječ ‘prijavljivati’, to samo ukucati u centralni zdravstveni sustav tu informaciju.

Nas ne zanima niti ćemo znati o kojoj se dijagnozi radi, mi ćemo samo imati informaciju da je liječnik upozorio svog pacijenta, da je to upisao u medicinsku dokumentaciju, da on zbog određenih zdravstvenih problema ne bi trebao određeno vrijeme voziti", objasnio je postupak Mataija dodavši da je njima cilj prevenirati takve vozače da izazovu nesreće.

Naglasio je kako se ta odredba neće primjenjivati dok se ne donese pravilnik koji će jasno definirati koje su dijagnoze u pitanju. "Pravilnik će donijeti Ministarstvo zdravstva u suradnji s medicinskom strukom. Imat ćemo pravila ponašanja i liječnici neće biti prepušteni sami sebi", poručio je.

Ban Toskić mu je odgovorila da je takav pravilnik već trebao biti donesen za ovaj zakon iz 2019. ali se to nije dogodilo. Rekla je kako će se liječnici držati Zakona kojeg će izglasati Hrvatski sabor.

"Mi nećemo nikome oduzimati dozvole već ćemo momentalno poslati opasku kroz centralni medicinski sustav u MUP i policija će izreći kaznu pacijentu koji vozi s dijagnozom i izreći mu ogromnu kaznu i onda će on sve svoje frustracije istresti na liječnicima", ustvrdila je.

Mataija je naglasio da se Pravilnik ne može donijeti prije zakona jer mora imati uporište u zakonu.

Dulibić: Nitko neće biti kažnjen prije donošenja pravilnika

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, koje je zaduženo za donošenje pravilnika, Tomislav Dulibić objašnjava kakva je procedura oko njegovog donošenja.

"Zakon prvo mora biti izglasan u Hrvatskome saboru. Nakon toga, to su normativna pravila, da se pravilnici donose u roku 6 mjeseci od stupanja na snagu određenog zakona. Mi smo od Ministarstva unutarnjih poslova tražili odgodu tog roka pa da onda u roku od godine dana u suradnji sa strukom, liječnicima i udrugama, možemo pravilno i kvalitetno pripremiti taj pravilnik da poslije ne bi bilo problema. Ta norma se ne može primjenjivati bez ovog pravilnika i do njegovog donošenja nitko neće biti kažnjen. Ništa se neće dogoditi bez pravilnika", poručio je Dulibić.

Mach: Ljudi koji imaju dijabetes neće zbog straha ići liječniku

Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach kaže kako prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2021. u Hrvatskoj je registrirano preko 320 tisuća osoba s dijabetesom.

"Moramo znati da 40% osoba koje imaju dijabetes ne znaju da ga imaju tako da ustvari govorimo o oko 500 tisuća osoba koje imaju neki oblik šećerne bolesti", objasnila je.

"Ljudi koji imaju šećernu bolest moraju se redovito javljati liječniku i mi se bojim da će stupanjem na snagu ovoga zakona u petak ili za godinu dana, svejedno, neće htjeti odlaziti kod liječnika jer će se bojati da ako prijave promjene svog zdravstvenog stanja mogu ostati bez vozačke dozvole. Mi sada možemo pričati o tome je li taj strah objektivan ili subjektivan, ali definitivno ono čega se bojim je da će neodlazak liječniku dovesti do povećanog broja osoba sa šećernom bolešću, do povećanog broja komplikacija, a moramo znati da 20% proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje se troši na liječenje dijabetesa", istaknula je Mach.

Cijeli članak pročitajte na HRT-u.