Nema tko raditi: Burza rada poziva umirovljenike da se vrate na posao

HZZ stoga i umirovljenicima nudi podršku u procesu ponovnog uključenja u svijet rada. Pozivaju i umirovljenike da se jave za posao, kao i poslodavce da u njih uvrste i umirovljenike, piše mirovina.hr.

Ove godine zaposleno 6000 umirovljenika više nego lani

Umirovljenici za sada mogu raditi na pola radnog vremena, a trenutačno se na rad u mirovini odlučilo njih oko 38.000. Od 1. siječnja 2026. stariji od 65 godina moći će raditi puno radno vrijeme, ali uz primanje polovice iznosa mirovine. Lani je umirovljenika koji rade bilo oko 6000 manje nego danas.

Umirovljenika koji rade u trgovini po prvi je put više od 6000, a brojka je u srpnju u odnosu na lipanj skočila za oko 90 zaposlenih.

Do još većeg skoka, očekivano, došlo je u sektoru pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. U turizmu direktno radi 3287 umirovljenika, što je za oko 200 više nego u lipnju.

Sve više umirovljenika radi i u prerađivačkoj industriji, njih 4632, gdje ljeti također dolazi do pojačanog zapošljavanja.

Kronični nedostatak radne snage

Potražnja na stranici HZZ-a, gdje se nude poslovi za umirovljenike, vlada za različitim zanimanjima. Manjak je radne snage u nizu zanimanja, a veliki broj oglasa odnosi se na prodavače i njegovatelje.

Osim njih, traže se kuhari, a potražnja vlada i za socijalnim radnicima, građevinskim inženjerima, učiteljima, fizioterapeutima, bravarima, automehaničarima i drugima. Jedno od zanimanja u kojima se traže zaposlenici su liječnici i medicinske sestre, odnosno tehničari.

Svaki peti liječnik u Hrvatskoj stariji od 60 godina

Dobro je poznato kako u Hrvatskoj kronično nedostaje liječnika i medicinskih djelatnika. Prema posljednjim podacima HZMO-a, u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi trenutačno radi 2206 umirovljenika. Prije godinu dana bilo ih je oko 400 manje, točnije 1805. Zanimljiv je podatak da je od 16.000 liječnika u Hrvatskoj, čak 20 posto njih starije od 60 godina.

Problematično je što mnogi mladi iseljavaju i te poslove rade vani, a umirovljenici koji se na posao vraćaju ne mogu u potpunosti spasiti nedostatak zaposlenih u zdravstvu.

Stariji radnici često bolji od mlađih

Obavezno umirovljenje često nema realne poveznice s radnim mogućnostima osoba treće dobi, njihovim sposobnostima i donošenjem odluka. Štoviše, starosna dob može povećati mentalne kapacitete starijih, a ne ih nužno smanjiti. Osim toga, čovjek postaje mudriji u starijoj dobi, a u starosti se jako dugo zadržava koncentracija ili matematičko računanje.

Također, starije osobe obavljaju zadatke jednako dobro kao i njihovi mlađi kolege kao i što starosna dob može povećati mentalne kapacitete, a ne ih nužno smanjiti. Zanimljivo je i da su starije osobe pokazale veću motiviranost i ustrajnost u učenju novih vještina te je intenzitet volje za uključivanjem u razne slobodne aktivnosti jednak intenzitetu i volji mlađih osoba, pokazala su neka istraživanja koja je podijelio HZZ.

‘Ako Vam nedostaje radno okruženje…’

Korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine i obiteljske mirovine, ostvarene prema općem propisu, ne gube pravo na mirovinu niti im se obustavlja isplata mirovine ako se zaposle i rade do polovice punog radnog vremena. Nakon navršene jedne godine staža nakon umirovljenja, odnosno nakon dvije godine rada s polovicom punog radnog vremena, osoba ima pravo na ponovno određivanje mirovine, kako su pojasnili.

“Ako Vam nedostaje radno okruženje, spremni ste stjecati nova znanja i iskustva, ali i prenositi ih na mlade kolege, uključite se ponovno u svijet rada. Poslodavci vam nude priliku da postanete dio njihovog tima! Imate mudrosti, znanja i iskustva koja želite podijeliti s drugima? Rado biste dopunili kućni budžet? Zaposlite se do četiri sata dnevno”, poručili su umirovljenicima iz HZZ-a, a prenosi mirovina.hr.