Jadranka Fržop, Županijska lučka uprava: Za nas je trajektno pristanište na Kapriju gotovo, pristupnu cestu ne možemo financirati

Svake godine, a pogotovo u sezoni, dođe do nekih dubioza oko nadležnosti Županijske lučke uprave. Kako je prošla ova?

- Sama sezona nije naš prioritet. Međutim, mogu slobodno reći da ove nismo imali nekih problema. Dosta dobro surađujemo s lokalnim samupravama. Naravno, uvijek ima nekih tekućih problema u funkcioniranju  i održavanja sidrenog sustava jer ipak je u  našoj  nadležnosti pedeset luka. Što se tiče samog prometa nautike, on je bolji nekoliko posto nego lani, tako da smo i s time zadovoljni. Sve više stvari stavljamo u sustav kao npr. sanacija riva, struja, voda vodu, sidreni sustav, komunalni vezovi….  Tijekom lipnja je nautika bila nešto lošija ali sve se izvuklo kroz sezonu i rujan pa sad i listopad. Ipak, ponavljam da to nije naš prioritetni posao. Tu smo zbog gradnje operativnih obala, komunalnih luka…...

Što je sve napravljeno u zadnje vrijeme?

- Trenutno imamo otvoreno nekoliko gradilišta. Kaprije je završeno i održali smo završnu konferenciju koju smo obvezni po ugovoru, odnosno po činjenici da su sredstva ugovorena iz EU fondova. Određenih poteškoća imamo još s izvođačem radova, ali smo završili  s tehničkim pregledom i imamo uporabnu dozvolu. Time je trajektno pristanište na Kapriju završeno. U obvezi smo, što smo i učinili, obavijestiti sve nadležne da je luka spremna za upotrebu. Dalje sve ide po dogovoru s Agencijom za obalni linjski pomorski promet ministarstvom i lokalnom samoupravom. Mi smo svoj dio posla napravili.

Zašto se Kaprijani bune i nisu zadovoljni novom lukom?

- Problem mještana je pristupna cesta do luke. Razumijem potrebe mještana, ali taj dio posla zbilja nije u našoj  nadležnosti i nismo u mogućnosti po pitanju ceste nešto napraviti jer ista nije lučko područje. Područje za izgradnju trajektnog pristaništa u prostornom planu je još od 2007. Lučka uprava u postupku realizacije projekta kontaktirala je s mjesnom samoupravom i Gradom Šibenikom. Pisanim očitovanjem navedeno je da će osigurati adekvatnu prometnu povezanost. Vjerujem da će se iznaći rješenje i postići dogovor s Gradom. Sama Lučka uprava uređenje te ceste ne može financirati.

Što je s Vrnažom? Ovo sad je njen konačni oblik?

- Nakon provedenog  postupka javne nabave imali smo postupke žalbe, nakon okončanja svih postupaka potpisan je u lipnju ugovor o građenju plutajućeg lukobrana. U Vrnaži će i u budućnosti biti tu još projekata o kojima je zasad prerano govoriti jer ne ovisi sve samo o nama. Uvijek se na tih 700 vezova ima nešto poboljšavati da luka bolje funkcionira.

Nova komunalna luka u Skradinu?

- Taj projekt nam je gotovo spreman za tehnički pregled. Radovi u Maloj Jarugi su gotovi. Imamo i potpisan ugovor za donju rivu u Tribunju i Rogoznicu te za ribarski dio luke u vali sv. Petar radimo idejni projekt. Zadovoljni smo jako i kako napreduju stvari u Bilicama. Završena je druga faza izgradnje luke Bilice i u pripremi je ishođenje uporabne dozvole. To je dobar projekt, pogotovo kad se sjetimo da su se u Bilicama još i prije nekoliko godina brodovi doslovno vezivali za stabla. Započeli smo s projektom rekonstrukcije luke Pirovac. Zapravo, u gotovo  svakoj jedinici lokalne samouprave sukladno prostornim planovima i inicijativama imamo projekte.

Šibenčane će sigurno najviše zanimati Dolac?

- Sad smo pri kraju s idejnim arhitektonskim projektom cijelog područja Doca. To nas je usporilo, ali je to bilo na traženje Konzervatorskog odjela što je preduvjet da konzervatori daju svoju suglasnost na projekt. Idući korak je ishodovanje lokacijske dozvole. Od važnosti je za istaknuti potreba tijesne suradnje Grada Šibenika i Lučke uprave s obzirom da veći dio projekta čine površine pod upravljanjem Grada, a manjim dijelom je lučko područje. Što se tiče samog financiranja, po meni bi bilo najbolje po nekom modelu u kojem će sudjelovati ministarstvo, mi, Grad i Županija. Na takav način smo napravili cijelu Vrnažu. O tome je još malo rano za govoriti. Trenutno je moja želja da do početka iduće godine imamo svu potrebnu dokumentaciju. To je i najvažnije, jer bez nje ne možemo naći izvore financiranja. Što se tiče EU fondova, još nemamo informaciju kad će i kolika će biti sredstva. Imamo i za EU fondove spremne dokumente za aplikacije, poput luke u Murteru i drugu fazu u Prvić Šepurini. U građevinskoj dozvoli je i Prvić Luka. Za sve to treba naći modele financiranja. A za sve to čekamo i novu EU omotnicu koja je već trebala i krenuti, ali to ne ovisi o nama.

Što je sa šibenskom rivom?

- Osobno mislim da je uređenje Doca ulaz za rekonstrukciju rive. Model Doca će se samo proširiti i prenijeti na rivu. Naš prioritet je sad Dolac, a o rivi se treba po slično modelu treba nastaviti sa svim nadležnima dionicima. Riva je mala i preuska, pa čak i ono što moramo poštivati, kao npr. zbrinjavanje otpada, predstavlja poteškoću s obzirom na maleni prostor rive.

Koji su trenutačno najveći problemi Lučke uprave?

- Tekućih problema uvijek ima, ali nekih velikih zbilja nema. Mislim da će novi zakon o pomorskom dobru sigurno pojednostaviti i olakšati dosta toga. Primjerice, dosad kao država teško upravljamo pomorskim dobrom, a treba ga aspolutno zaštititi i nadzirati korištenje istog. Hrvatskoj je trećina teritorija more i pomorsko dobro je najvažniji resurs. Prijavili smo sad ministarstvu za edukaciju dva lučka redara. Predviđeni su na razini gradova i općina što je jako važno zbog nadzora. Dosad te redare nismo ni imali. Nekad smo imali hidrograđevinske inspektore, a više ih nemamo. Na neki način smo nazadovali u sustavu nadzora, a uvođenjem redara to će se popraviti. Oni će imati određene aparate za sankcioniranje onih koji se na pomorskom dobru ponašaju nezakonski. Sigurno da su i ta dva redara malo, ali vidjet ćemo kako će to funkcionirati i sigurno će ih u budućnosti biti više.

Sad će brzo tri godine vašeg mandata na mjestu ravnateljice. Jeste li ikad požalili što ste se uhvatili te funkcije?

- Ne, nije mi žao jer jako volim ovaj posao. Možda je najodgovorniji koji sam ikad radila, ali i najoperativniji je.