Huti, Hamas, Hezbolah… Oči svijeta uprte prema Bliskom istoku

Službeno se nazivaju Ansar Alah, što znači Božji pristaše. Ali, "brendirali" su se pod nazivom "Huti". Nastali su u devedesetim godinama prošlog stoljeća, imaju snažnu podršku Irana i posljednjih mjeseci vrlo aktivno napadaju brodove koji plove Crvenim morem i Sueskim kanalom, ključnim pomorskim putem kroz koji prolazi 12 posto svjetske trgovine.

Kako bi se to zaustavilo, Amerikanci i Britanci su odlučili izvesti nekoliko raketnih udara na ključne ciljeve unutar Jemena pa tako oslabiti i usporiti Hute. Zasad se čini da to izaziva potpuni kontraefekt.

Tko su hutisti i zašto su bitni?

Predvođeni bratom osnivača Houtija, Abdul-Malikom al-Hutijem, ti se šijitski pobunjenici već dva desetljeća bore protiv jemenske vlade i kontroliraju sjeverozapad te zemlje, kao i njezin glavni grad Sanu. Uz nemalu pomoć Irana, bez kojeg vjerojatno ne bi bili relevantni.

Ideologiju su izgradili oko protivljenja Izraelu i SAD-u, videći sebe kao dio "osovine otpora", zajedno s Hamasom i Hezbolahom. Posljednji su put bili ovoliko u centru pažnje prije deset godina, kad je Saudijska Arabija pokušala vojnom intervencijom pomoći Jemenu vratiti kontrolu nad teritorijem. Nažalost, to je rezultiralo građanskim ratom u kojem su do danas poginule stotine tisuća ljudi.

Prošlog travnja, pregovori između hutista i Saudijske Arabije podigli su nade u mirovni sporazum kojim bi militanti dobili pravo na kontrolu sjevera zemlje. Ali, do sporazuma nije došlo, a kako je u međuvremenu Hamas 7. listopada napao Izrael, situacija se ponovno zaoštrila.

Ova nekad slabo organizirana skupina pobunjenika, posljednjih je nekoliko godina ojačala pa u arsenalu imaju krstareće i balističke rakete te bespilotne letjelice dugog dometa. Analitičari pripisuju tu ekspanziju podršci, ponovno, Irana, koji je opskrbljivao milicije diljem Bliskog istoka kako bi proširio utjecaj.

Zašto napadaju brodove u Crvenom moru?

Kada je 7. listopada počeo sukob Hamasa i Izraela, hutisti su izrazili podršku Hamasu i rekli da će ciljati svaki brod koji putuje prema Izraelu ili ga napušta.

Glasnogovornik Huta često je izjavljivao da skupina napada brodove kako bi prosvjedovala protiv "ubijanja, uništavanja i opsade" u Gazi te da je solidarna s palestinskim narodom. Sukladno takvim stavovima, Huti su od studenoga izveli 27 napada bespilotnim letjelicama i raketama na brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, tvrdeći da idu prema ili napuštaju izraelske luke. Posljednji napad dogodio se u četvrtak 11. siječnja, a vjerojatno najhrabriji bio je onaj 19. studenoga, kada su napadači oteli brod nazvan Galaxy Leader i odveli ga u jemensku luku, držeći njegovih 25 članova posade, uglavnom Filipinaca, kao taoce.

Kako napadi utječu na zemlje diljem svijeta?

Američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je da bi nastavak napada hutista u Crvenom moru mogli poremetiti opskrbne lance i time povećati troškove apsolutno svega na globalnoj razini. Jer, napadnuti brodovi povezani su s više od 40 zemalja. Najveće svjetske tvrtke za kontejnere, MSC i Maersk, izjavile su da izbjegavaju regiju, a tvrtke za prijevoz gledaju kako izbjeći rizik, a pritom ne izgubiti previše novca.

Preusmjeravanje brodova oko Afrike dodaje dodatnih oko 6500 kilometara i desetak dana plovidbenim rutama te automatski zahtijeva više goriva. Istovremeno, nastavak plovidbe Crvenim morem znači i veće troškove u smislu osiguranja. Bilo koja od tih opcija zadala bi udarac već krhkoj globalnoj ekonomiji. Stoga, kao jedino rješenje nameće se sprečavanje napada hutista na višim razinama. Amerikanci i Britanci odlučili su se upravo za to rješenje. Uz neke zemlje partnere, od kojih je jedina s Bliskog istoka bila Bahrein, piše N1.

Iako mnoge zemlje u regiji ovise o trgovini koja prolazi kroz Crveno more, mnoge ne žele biti povezane sa SAD-om, najbližim saveznikom Izraela, tvrde analitičari. Iran je brzo osudio napad, a Huti su najavili žestoku reakciju. U ionako uzavreloj atmosferi na području Bliskog istoka sve ovo možda biti ona kap koja će preliti čašu…